Samo izuzetne okolnosti mogu ovih dana pomjeriti fokus francuskog predsjednika Emmanuela Makrona s domaćih pitanja.
Zemlja proživljava najdublju političku krizu otkad je uspostavljena Peta republika. Još uvijek nije jasno ko će biti novi francuski premijer i kako će biti izglasan proračun do kraja godine budući da nijedna stranka nema većinu u Narodnoj skupštini.
Međutim, postoji jedna stvar zbog koje je Makron spreman nakratko pomjeriti fokus s domaćih pitanja.
Donald Tramp, koji je više puta najavio da će donijeti mir u Ukrajinu “u roku od 24 sata”, preuzima dužnost američkog predsjednika 20. januara.
U subotu, neposredno prije ceremonije otvorenja obnovljene katedrale Notr Dam, Makron je gotovo sat vremena nasamo razgovarao s Trampom u Elizejskoj palati, nakon čega im se na pola sata pridružio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
“Evropa ima ozbiljne interese”
“Koliko sam shvatio, Emanuel Makron je prenio Donaldu Trsmpu da Evropa ne samo da ne može biti izostavljena iz američko-ruskih pregovora, jer ovdje ima svoje ozbiljne bezbjednosne interese, nego je i spremna financijski se uključiti u ovaj proces te prije svega snositi rizik vezan uz odbranu ukrajinskog suvereniteta”, kazao je Kamile Grand, bivši zamjenik glavnog sekretara NATO-a.
Poljske novine Rzeczpospolita pišu da bi zbog vojnog potencijala i geografskog položaja učestvovanje Poljske u mirovnoj misiji moglo biti ključno.
Francuska ponuda je mirovna misija koja bi garantovala da Kremlj u budućnosti neće kršiti eventualni prekid vatre i utvrđenu crtu razgraničenja. Makron je već u februaru prvi iznio ideju o slanju NATO-ovih snaga u Ukrajinu. No, tada nije precizirao pod kojim će se uslovima to dogoditi.
Ideju je ponovno spomenuo tokom susreta s britanskim premijerom Keirom Starmerom u Parizu 11. novembra.
Elie Tenenbaum, istraživač iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI) koji radi na pripremi Makronovog projekta, objašnjava da bi u misiji moglo učestvovati pet brigada (oko 40.000 vojnika).
Poljska bi mogla preuzeti zapovjedništvo nad jednom od brigada.
Dva izvora za Politico potvrdila plan
Makron će danas u Varšavi razgovarati s poljskim premijerom Donaldom Tuskom o raspoređivanju poslijeratnih mirovnih snaga u Ukrajini, potvrdili su za Politico evropski diplomat i francuski zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.
“Istina je”, kazao je evropski diplomata kad je upitan o izvještaju u kojem se tvrdi da dvije zemlje razgovaraju o potencijalnim mirovnim snagama sastavljenim od 40.000 vojnika iz stranih zemalja. Diplomata nije pojasnio iz kojih bi zemalja vojnici mogli biti.
Međutim, visoki poljski zvaničnik, koji je takođe želio ostati anoniman, poručio je da su iznenađeni Makronovim prijedlogom.
“Ovo nije formula koja bi nam omogućila da donesemo takvu odluku”, izjavio je zvaničnik i dodao da bi o mirovnim misijama trebali odlučiti Ujedinjeni narodi ili Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju, a ne bilateralni razgovori s francuskim predsjednikom.
“Slanje poljskih vojnika u Ukrajinu imalo bi smisla samo u formatu NATO-a”, dodao je.
“Postoje tri načina za pružanje bezbjednosnih garancija Ukrajini. Prvi je onaj ‘njemački’: primiti državu u NATO bez konačnog utvrđivanja granica, kao što je bio slučaj sa Saveznom Republikom Njemačkom 1955. No, Amerika to ne želi, a ne želi ni Njemačka”, upozorio je Grand.
“Drugi je ‘izraelski’ model: masovna opskrba Ukrajine oružjem i nakon sklapanja mira. Ovaj model je neizvjestan s obzirom na proračunske poteškoće u SAD-u i Europi. Treći je ‘korejski’ model: međunarodna mirovna misija koja više od 70 godina čuva crtu razgraničenja između Južne i Sjeverne Koreje”, dodao je.
Tokom sastanka u ponedjeljak u Kijevu s čelnikom CDU/CSU-a Fridrihom Merzom, koji će vjerojatno postati kancelar Njemačke, Zelenski je prvi put rekao da bi, dok čekaju garancije NATO-a, takva posrednička misija mogla osigurati bezbjednost njegove zemlje.
“Važno je i simbolično učestvovanje Amerike”
“Zbog svog brzorastućeg vojnog potencijala i geografskog položaja Poljska postaje bitan element takvog plana. Otuda i Makronova posjeat Varšavi”, uvjeren je Grand.
Prema njemu, što više zemalja učestvuje u takvoj posredničkoj misiji, veća je šansa da se Rusija neće odlučiti na novi napad na Ukrajinu.
Napominje da bi čak i simbolično učestvovanje Amerike u ovoj inicijativi bilo vrlo važno. Smatra da će se i Njemačka pridružiti inicijativi nakon što se u febrauru održe parlamentarni izbori. Čini se da je Nizozemska takođe zainteresirana za projekt.
Ipak, pitanje je koliko Makron, koji nema većinu ni u parlamentu ni u vladi, može biti vjerodostojan partner u takvom projektu. Prema Ustavu Pete republike, predsjednik, kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga, odlučuje o njihovoj upotrebi. Takođe odlučuje o pravcima vanjske politike i predstavlja Francusku na samitima EU i NATO-a.
Ali, parlament odlučuje o proračunu, a bez usvajanja proračuna Francuska ne bi mogla financirati svoje učestvovanje u misiji, prenosi Index.hr.
